Gijom Apoliner: Progon ćirilice i srpskog jezika |
![]() |
![]() |
![]() |
Napisao Gijom Apoliner | |||||
Utorak, 28 oktobar 2014 08:30 | |||||
Ćirilsko pismo je strogo zabranjeno, u gradovima su imena ulica prepisana na latinicu. Bugari uništavaju srpske knjige i srpski rukupise, piše ogorčeno slavni književnik opisujući okupacione prilike u Srbiji za vreme Prvog svetskog rata.
P oznato je da Austrijanci u Srbiji vrše denacionalizaciju, što je jedan od najzločinačkijih i najneobičnijih poduhvata u ovom ratu. Tako se pravoslavna vera suzbija na veoma nasilan, ponekad veoma sraman i najneskriveniji način, u korist katoličke vere, čime se do izvesne mere objašnjava zašto je papa smatrao da treba oprezno da ćuti o Srbima u svojoj noti zaraćenim stranama.
I nacionalni jezik izložen je progonu, kao i vera. Ćirilsko pismo je strogo zabranjeno, pošto se smatra jednom od odlika srpskog jezika. U gradovima su imena ulica prepisana na latinicu. Ovi progoni proširuju se, uostalom, i na nacionalnu književnost. Svuda su zaplenjene zbirke narodnih pesama, a za one koji ih skrivaju predviđene su stroge kazne.
P ošto u tim pesmama nema ničeg protiv Austrije i pošto pričaju samo o borbi Srba protiv Turaka, jasno je da su zabranjene sa jednim jedinim ciljem, ciljem uništavanja svih ispoljavanja srpskog nacionalnog duha; zabranjena su i pesnička dela B. Radičevića i J. Jovanovića Zmaja, mađarskih podanika, čije su se pesme tokom više od pola veka slobodno širile među Srbima u Austro-Ugarskoj; ta dela prokažena su samo zato što su napisana na srpskom jeziku.
B ugari idu čak i dalje nego Austrijanci u toj borbi protiv nacionalnog jezika; spaljuju srpske knjige i rukopise, ne štedeći čak ni crkvene i sudske knjige i spise.
Bugarski ministar za trgovinu uneo je malu izmenu u te vandalske mere naređujući da se ubuduće srpske knjige i srpski rukopisi dopremaju u narodnu štampariju u Sofiji da bi tamo bili pretvarani u papirnu kašu. Bugari su sa nerazumnim besom razrušili i istorijske spomenike Srbije koje je i turska osvajačka vlast poštovala. U crkvama i manastirima su uklonjeni svi natpisi u kojima se pominju srpski vladari. Bugari su otišli dotle da teraju Srbe da završno -ić u svojim prezimenima zamenjuju sa -ov, što je odlika bugarskih prezimena.
Izvor: Guillaume Apollinaire - „Les Persécutions autrichiennes et bulgares contre la littérature" , Paris, Mercure de France, "Echos", 16. octobre 1917. (Prevod sa francuskog: Vera Ilijin)
Beleška o autoru Gijom Apoliner (Rim 26. avgust 1880. - Pariz 9. novembar 1918), je legendarni i kontroverzni francusko-italijanski pisac i dramaturg, poljskog porekla. Pravo ime mu je Vilhelm Apolinaris de Kostrovicki. Pohađao je elitne škole na Azurnoj obali. Učesnik je svih pokreta avangarde, pošto se se nakon završetka školovanja uputio u Pariz, gde postaje ugledni član boemske zajednice na Monparnasu. Najpoznatiji je kao pesnik (zbirke „Alkohol" i posthumno objavljeni „Kaligrami") , a takođe i kao autor romana „Jedanaest hiljada buzdovana" i „Iskustva mladog Don Žuana". Učestvovao je u Prvom svetskom ratu i ranjen je u glavu. Umro je dva dana pre kraja Prvog svetskog rata, sa 38 godina, u svom pariskom stanu, od napada španske groznice.
Izvor: RTS
|
Povezani tekstovi
Prevedi
Veliki rat (1914-1918)
100. god. Balkanskih ratova
Novi tekstovi
- Kantorovičevo „Veštačenje o krivici za rat 1914.“
- Propast lađe „Deligrad”
- Jovan D. Mitrović: “Kofferbesitzer” u Vojnom generalnom guvernmanu Srbija
- Dr Božica Mladenović:Toplički ustanak – Nema života bez slobode
- Ratni fotograf Miloje Igrutinović
- Za pokoj tuđe i spas svoje duše
- Vitali ŽUČNI: Bežanija „dičnih carskih sinova“
- Kuća sa dvorištem u zaseoku Izvor, opština Novo Brdo
- Šumadinac pali topa – i obara aeroplan
- Boravak na Kosovu i Metohiji - nova faza projekta OPSTANAK
- Anri Barbi: Vojska ubica (1918)
- Gijom Apoliner: Progon ćirilice i srpskog jezika
- Tain, srpski vojnički hleb – simbol i spas
- Srpski junaci na vojničkim grobljima širom sveta
- NJ.S. Patrijarh srpski Irinej posetio Bilefeldsku parohiju
- Moja Srbija - KiM
- Vrhovna komanda: Rat Srbije sa Turskom za oslobođenje [1879]
- Obraćanje državi Srbiji i srpskom narodu povodom parafiranja sporazuma u Briselu
- Duško M. Petrović: Profesovi i ak(r)ademici
Opstanak
Utorak, 28 jul 2009 18:39
U Kraljevu su predstavnici Udruženja Srba „Nemanja" iz Bilefelda, Mirko Slavnić, potpredsednik, i Aleksandar Bučevac, 13. jula 2009. godine predali kamion hladnjaču marke |
Utorak, 15 februar 2011 20:21 Julameseca 2009. godine završena je prva faza projekta OPSTANAK kada je predat kamion hladnjača marke Dajmler-Benc protojereju Bogomiru Steviću i predstavnicima srpske enklave Novo |
Četvrtak, 19 februar 2009 19:33
Projekat OPSTANAK koji je nastao kao rezultat prošlogodišnjeg majskog savetovanja predstavnika nevladinog sektora iz matice i rasejanja, članica Srpske mreže, zvanično je promovisan u |